Novi život bez glutena

bez glutena

Što i kako nakon postavljene dijagnoze celijakije ili utvrđene intolerancije na gluten ?

Celijakija ili glutenska enteropatija, ne-celijakijska intolerancija na gluten i alergija na gluten danas su sveprisutni bez obzira na dob, rasu ili etničku pripadnost. U prva dva slučaja dolazi do oštećivanja resica tankog crijeva gdje se odvija apsorpcija velikog broja nutrijenata. Ako se ne liječi, dolazi do čitavog spektra poremećaja: anemije, malapsorpcije ugljikohidrata, masti, vitamina topljivih u masti te ostalih mikronutrijenata. Kod bolesnika s postavljenom dijagnozom celijakije, ili utvrđene intolerancije, osnovna terapija je striktna i doživotna bezglutenska prehrana uz korekciju nedostatka nutrijenata. To znači potpuno izbjegavati namirnice koje sadrže pšenicu, raž i ječam. Što se tiče zobi, dio oboljelih od celijakije razvije imunološki odgovor na zob i tako mogu imati atrofiju sluznice iako se strogo pridržavaju bezglutenske prehrane. Prolamin iz zobi, avenin, sličan je glutenu, a i sama zob često u procesu proizvodnje biva kontaminirana drugim žitaricama pa se savjetuje uključivanje istoga u prehranu vrlo oprezno i u malim količinama. Odluči li se oboljeli s blažim oblikom bolesti na probno uvođenje zobi u prehranu, treba ograničiti konzumaciju na 50-60 g/dan.

Unutar dva tjedna od početka bezglutenske dijete kod većine pacijenata bilježi se poboljšanje simptoma, a razine protutijela mogu se normalizirati tijekom 6-12 mjeseci od početka dijete. Za kompletnu histološku remisiju potrebno je i do 2 godine. Nutritivni status novodijagnosticirane osobe ovisi o tome koliko dugo je osoba imala aktivnu, ali nedijagnosticiranu celijakiju, o opsegu oštećenja gastrointestinalnog sustava te stupnju malapsorpcije. Pridržavajući se svih uputa dolazi do potpunog kliničkog i histološkog oporavka.

Od postavljene dijagnoze celijakije, ili ustanovljene intolerancije, na početku sama dijeta treba biti suplementirana vitaminima i mineralima radi nadoknade nutrijenata čiji je deficit utvrđen, stoga je važno posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom. Neophodna je kontrola feritina i folata u eritrocitima, a kod uznapredovale bolesti kontrola vitamina i minerala. Skeniranje gustoće kostiju također je poželjno radi sprječavanja deficita kalcija i vitamina D. Od izuzetne važnosti na početku liječenja je dodatan unos energije, vitamina, minerala te nadomjestak tekućine. Energetski unos treba biti oko 20 % viši od uobičajenog tijekom razdoblja kada se manifestira malapsorpcija. Preporučuje se dodatak folne kiseline, kalcija, vitamina topljivih u mastima (D, A, E i K) te omega-3 masnih kiselina. Bitno je odrediti status magnezija u organizmu, jer bez korekcije deficita magnezija, niske doze kalcija i kalija najčešće se ne mogu korigirati suplementima. Stoga je proces suplementacije potrebno prepustiti stručnjacima, jer u suprotnom oboljela osoba može izazvati niz neželjenih posljedica.

 

Mlijeko i laktoza

U akutnoj fazi bolesti zbog probavnih smetnji može nastati i intolerancija na mliječni šećer, laktozu. Aktivnost enzima laktaze je smanjena, kao posljedica oštećenja crijeva, no intolerancija je reverzibilna i prolazna. Preporuka je privremeno provođenje bezglutenske dijete bez laktoze do oporavka sluznice crijeva, a kao dostatna zamjena preporuka su mlijeka biljnog podrijetla ( sojino, bademovo, kokosovo ).

 

Kontaminacija

Važno kod prehrane bez glutena je paziti na kontaminaciju proizvoda i same hrane koja se mora čuvati i pripremati odvojeno od ostale hrane, a kuhinjska pomagala i posuđe treba pažljivo očistiti prije upotrebe ili koristiti zasebno samo za tu namjenu.
Dolazi li do manje kontaminacije ili se konzumiraju proizvodi koji sadrže manje količine glutena, klinički simptomi mogu izostati, što ne znači da sluznica tankog crijeva nije oštećena. Promjene na sluznici mogu se dogoditi unutar nekoliko sati, a simptomi se mogu javiti tek nakon 8 tjedana ili ostati skriveni. Osobe koje striktnu bezglutensku dijetu shvate neozbiljno, pa ju iznova krše, mogu razviti oblik bolesti koji više ne reagira na dijetu. Stoga je potrebno biti dosljedan iako je dijeta kompleksna i izazovna.

 

Što se smije?

Uključite u svakodnevnu prehranu žitarice kao što su riža, kukuruz, proso, sezam; pseudožitarice heljdu, amaranth, kvinoju; voće i povrće; meso, ribe, jaja, mlijeko i fermentirane proizvode, ali uvijek pripazite da su proizvodi sigurni za Vas i Vaše zdravlje. Uz prehranu bez glutena intestinalna mukoza se oporavlja, poboljšava se apsorpcija hranjivih tvari i suplementacija više nije potrebna.

Kod odabira bezglutenskih namirnica vrijede sva uobičajena načela pravilne prehrane:
uravnoteženost, umjerenost i raznolikost.

 

magistra nutricionizma Sonja Novak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *